Protokol o postupanja u slučaju nasilja u obitelji propisana je obveza svih tijela nadležnih za postupanje u slučajevima nasilja u obitelji, među kojima su i centri za socijalnu skrb. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji F BiH (Službene novine F BiH broj 20/13), Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku (Sl. Novine F BiH 7/14.).
Sukladno postojećim propisima, cilj postupanja centara za socijalnu skrb je unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji, prevencija novog nasilja u obitelji, te razvoj mjera zaštite prava i dobrobiti osoba izloženih nasilju u obitelji.
Postupanje centra za socijalnu skrb započinje dobivanjem informacije o nasilju u obitelji. Nju centar može dobiti izravno od žrtve nasilja, od srodnika, susjeda, prijatelja, od drugih ustanova kao što su vrtići, škole i medicinske ustanove, te od policije. Saznanje o nasilju centar može dobiti i tijekom nekog od postupaka koji se pred njim vode. Ovo se češće događa u postupcima posredovanja prije razvoda braka ili postupcima zaštite interesa maloljetne djece, ali i u drugim postupcima u kojima se odlučuje o nekom pravu iz socijalne skrbi. Praksa pokazuje da najčešće centar za socijalnu skrb o nasilju u obitelji saznaje kroz obavijest policije o intervenciji u obitelji zbog obiteljskog nasilja.
U svim situacijama kada centar za socijalnu skrb dobije informaciju o nasilju u obitelji, ukoliko nije pristigla od policije, dužan je nasilje prijaviti policiji, bez obzira je li to već učinila i sama žrtva ili netko drugi. Također, u svakom slučaju saznanja o nasilju u obitelji centar je dužan postupati žurno. Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji posebno naglašava obvezu centra za socijalnu skrb da sa žrtvom postupa osobitom osjetljivošću za problem obiteljskog nasilja, njegove uzroke i različite pojavne oblike, te da se tijekom svakog postupanja žrtvi iskazuje osobito razumijevanje spram problema obiteljskog nasilja. Navedeno je sukladno zadaći centra da zaštiti žrtve i pruži im potrebnu pomoć.
Da bi se ovakav pristup žrtvi ostvarivao, nužna je dobra osposobljenost i senzibilizacija stručnih radnika centara za problem obiteljskog nasilja. Stručni radnici trebaju imati dovoljno znanja o obiteljskom nasilju, a posebice o njegovim posljedicama na funkcioniranje žrtava i obitelji.
Nakon prijave nasilja centar odmah započinje s aktivnostima usmjerenim prema pomoći žrtvi u okviru nadležnosti centra. Prvi korak je svakako uspostava što žurnijeg kontakta sa žrtvom. Ukoliko prvi kontakt sa žrtvom nije bio na način da se žrtva izravno obratila centru, ili je kontakt uspostavljen time da je policija zatražila trenutno zbrinjavanje žrtve pozivanjem stručnog radnika prilikom obavijesnog razgovora, kontakt sa žrtvom će se uspostaviti žurnim pozivanjem u centar, ili, ovisno o okolnostima slučaja, terenskim izvidom. Prilikom prvog kontakta žrtvu se upoznaje s njezinim zakonskim pravima, prvenstveno o pravima djeteta na zaštitu od svakog oblika nasilja i zanemarivanja, te s mjerama i radnjama koje će u daljnjem postupanju centar za socijalnu skrb poduzeti, a koje su osobito važne za zaštitu sigurnosti žrtve, odnosno sigurnosti djeteta. Svakoj žrtvi nasilja koja se boji za vlastiti život i sigurnost, centar je dužan ponuditi smještaj u skloništu ili domu za žrtve nasilja, te u slučaju njezina pr Pored navedenog, obveza centra je zajedno sa žrtvom izraditi plan njezine sigurnosti, i sigurnosti djece. On se izrađuje sukladno procjeni opasnosti u svakom individualnom slučaju, a treba biti sastavljen za cijelo vrijeme boravka u skloništu u slučaju da žrtva traži ili prihvati smještaj, ali i za slučaj da se žrtva odluči vratiti svom partneru i dalje živjeti s njim, te za slučaj da odluči živjeti odvojeno od njega, sama ili s djecom. Plan sigurnosti obuhvaća postupke i mjere zaštite od ponovnog nasilja, kao na primjer, pripremu potrebnih dokumenata i brojeva telefona, mjesta gdje se žrtva može skloniti i osoba kojima se može obratiti, plan promjene nekih životnih navika i uobičajenih mjesta izlazaka, kupovine i slično.
U slučaju prijave nasilja ili dojave o nasilju u koje su uključena djeca, koju je uputila odgojno–obrazovna ustanova, dom za brigu o djeci, policija ili neke druga institucija, dijete, njegov roditelj, zakonski zastupnik ili neka treća osoba, imenovana stručna osoba za koordiniranje aktivnosti vezanih uz problematiku nasilja u koje su uključena djeca u centru za socijalni rad ili osoba koja je u slučaju njezine odsutnosti zamjenjuje, dužna je :
- u slučaju nasilja među vršnjacima po primitku prijave ili obavijesti odmah ispitati slučaj te pribaviti podatke o svim okolnostima, naročito o obliku, intenzitetu, težini i vremenskom trajanju nasilja, kao i sve podatke o porodičnim i drugim prilikama djeteta koje je počinitelj nasilja
- što hitnije pozvati roditelje ili zakonske zastupnike djeteta koje je počinilo nasilje i na primjeren način obaviti razgovor zbog stjecanja uvida u porodične i druge prilike djeteta, a tokom razgovora nastojati doznati je li dijete bilo izvrgnuto bilo kojem obliku nasilja ili zanemarivanja u svojoj obitelji ili izvan nje
- u slučaju sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta od strane roditelja ili zakonskih zastupnika, podnijeti prekršajne, odnosno kaznene prijave
- upoznati roditelje, odnosno zakonske zastupnike djeteta počinitelja nasilja s neprihvatljivošću i štetnošću takvog ponašanja i izvijestiti ih o nadležnostima centra za socijalni rad za zaštitu prava i interesa djeteta
- preporučiti roditeljima, odnosno zakonskim zastupnicima djeteta počinitelja nasilja na uključivanje u savjetovanje ili stručnu pomoć pri centru za socijalni rad ili pri drugoj odgovarajućoj ustanovi, odnosno njihovim službama
- pratiti djetetovo ponašanje u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili u drugoj sredini gdje boravi, a posebno pratiti je li dijete i dalje nasilno, kako bi se poduzele primjerene mjere
- o svakoj zaprimljenoj prijavi, odnosno obavijesti o nasilju u koje su uključena djeca voditi odgovarajuće evidencije zaštićenih podataka, te evidentirati i bilježiti svako postupanje centra za socijalni rad.
